andjeo Registered User Posts: 595
(2/12/06 10:58 pm) Reply
Pravoslavni molitvenik +Molitva Gospodnja
Oce nas,
koji si na nebesima,
da se sveti ime Tvoje,
da dodje carstvo Tvoje,
da bude volja Tvoja,
i na zemlji kao sto je na nebu;
hleb nas nasusni daj nam danas,
i oprosti nam dugove nase,
kao sto i mi oprastamo
duznicima nasim;
i ne uvedi nas u iskusenje,
no izbavi nas od lukavoga.
Molitva Presvetoj Bogorodici
Bogorodice Djevo
raduj se blagodatna Marijo,
Gospod je s Tobom!
Blagoslovena si ti medju
zenama, i blagosloven je
plod utrobe Tvoje,
jer si rodila Spasitelja
dusa nasih.
Simbol Vere
Verujem u jednog Boga Oca,
Svedrzitelja, Tvorca neba i zemlje i svega vidljivog i nevidljivog.
I u jednog Gospoda
Isusua Hrista, sina Bozjeg,
Jedinorodnog, od oca rodjenog
pre svih vekova;
Svetlost od Svetlosti, Boga
istinitog od Boga istinitog;
rodjenog, a ne stvorenog,
jednosustnog Ocu, kroz koga
je sve postalo;
koji je radi nas ljudi i radi
naseg spasenja sisao sa nebesa,
i ovaplotio se od Duha
Svetoga i Marije djeve,
i postao covek;
I koji je raspet za nas u
vreme Pontija Pilata, i
stradao i bio pogreben;
I koji je vaskrsao treci dan, po Pismu;
i koji se vazneo na nebesa i
sedi sa desne strane Oca;
I koji ce opet doci sa
slavom, da sudi zivima i
mrtvima, Njegovom Carstvu
nece biti kraja.
I u duha Svetoga, Gospoda,
Zivotvornog, koji od Oca ishodi,
koji se sa Ocem i
Sinom zajedno postuje i
zajedno slavi, koji je
govorio kroz proroke.
U jednu svetu, sabornu i
apostolsku Crkvu.
Ispovedam jedno krstenje za
oprostenje grehova.
Cekam vaskrsenje mrtvih.
I zivot buduceg veka. Amin!
Molitve u sedmicne dane
Ponedeljak
Sveti arhandjeli i andjeli molite boga za nas.
Hvalim krasnu blagolepotnu nebesnih likova;njihovim svetlosnim lucama zeleci da se prosvetlim, Tebe molim, Hriste, jedinog blagosrdnoga.
Sveti arhandjeli i andjeli molite Boga za nas.
Primi, Hriste, one koji se za nas mole- andjelske cinonacelnike, tajnike Tvoga ovaplocenja i cesnog vaskrsenja.
Sveti arhandjeli i andjeli molite boga za nas.
O Heruvimi, i Serafimi, Sile, Vlasti, Andjeli i Arhandjeli, Nacala, i Prestoli, i gospodstva, molite Hrista priljezno da se izbavim od
robovanja strastima.
Sveti arhistratizi, sluzitelji slave bozanske, nacalnici andjela i nastavnici ljudi, prosite sto je korisno za nas i veliku milost kao
vojvode bestelesnih (sila).
Ti koji si ukrasio nebo zvezdama kao bog, i andjelima Tvojim svu zemlju prosvetio, Stvoritelju svih, spasi nas koji te slavimao.
Presveta Bogorodice, spasi nas.
Djevo sveneporocna Marija, priljezno moli Spasa sa andjelom hraniteljem mojim, da mi daruje oprostaj mojih pregresenja i ispravljanje zivota;
svagda cu te blagodarno velicati kao mater Bozju.
Presveta Bogorodice, spasi nas.
Sladosti andjela i radosti tuznih, zastupnice, Mati Gospodnja, zastupi nas i izbavi od vecite muke.
andjeo Registered User Posts: 603
(2/13/06 10:56 pm) Reply
Utorak
Oce nas. Bogorodice Djevo. Veruj.
Sveti veliki Jovane, Preteco Gospodnji, moli Boga za nas.
Preteco, propovednice pokajanja, moli Spasa i Gospoda, da se pokajem od sve duse, da bise prosvetio um moj i srce, da te stujem sa ljubavlju.
Sveti veliki Jovane, Preteco Gospodnji, moli Boga za nas.
Oslobodi me hitno greha sto me muci tvojim zastupnistvom, mudri Pretaco, i razrusi besovsku buru sto se dize na me, molim se.
Sveti veliki Jovane, Preteco Gospodnja, moli boga za nas.
Ti si pripremio puteve gospodu, Preteco, pa ispravi i moje staze, da bih pevao" src="http://www.ezboard.com/intl/aenglish/images/emoticons/tongue.gif"> lagosloven je Bog otaca nasih.
Pretecu Jovana i Krstitelja Spasova, proroka nad prorocima i vaspitanika pustinje, Jelisavetine sina, svi proslavljamo.
Sveta Bogorodice, spasi nas.
Prestateljnica si i zastupnica hriscana ti, bogorodice; stoga sa Pretecom moli sina tvojega da dobijemo milost.
andjeo Registered User Posts: 608
(2/15/06 9:30 pm) Reply
Sreda
Oce nas. bogorodice Djevo. Veruj.
Slava , Gospode, krstu TVOJEMU casnomu.
Krste svesilni, pohvalo apostola, ukrepljenje monaha, znamenje vernika, slavo jerarha i mucenika, pobedo i tvrdjo svih koji te hvale.
Slava, Gospode, krstu Tvojemu casn[/b]
Krste zivonosni, ti mi budi snaga i pobeda, i stit i stena neodoljiva, za odgnanje demona, za gasenje (strasnih) pomisli, za ocuvanje uma
mojega.
Spasi Godspode ljude Tvoje, i blagoslovi dostojanje Tvoje, daruj pobedu nad protivnicima, blagovernom i hristoljubivom rodu pravoslavnom i
narod Tvoj sacuvaj krstom Tvojim.
Presveta Bogorodice, spasi nas.
Krstovidno rasiri ruke Tvoje, precista, prema onome koji je rasirio ruke Svoje na drvetu krsnom, a uzvisio zivot nas, i usmrtio vojske
demonske-Njega moliti ne prestaj.
andjeo Registered User Posts: 612
(2/16/06 11:59 pm) Reply
Cetvrtak
Oce nas. Bogorodice Djevo. Veruj.
Sveti apostoli, molite Boga za nas.
Gradjani nebesni, sasluzitelji andjelskih cinova, sveslavni apostoli, od svake nas bede izbavite.
Sveti apostoli, molite boga za nas.
Primivsi vlast od Hrista da dresite i vezete, razdresite savez moj sa zlom, i privezite me za ljubav Bozju, i ucinite me ucesnikom carstva
bozanskoga, apostoli.
Apostoli sveti molite milostvoga Boga da razresenje od greha daruje dusama nasim.
Presveta Bogorodice, spasi nas.
Sa svetim andjelima, sa bozestvenim apostolima, sa slavnim mucenicima, moli sina Tvojega i boga, precista Bogoroditeljko, da izbavi od beda
duse nase.
Svetitelju oce Nikolaje, moli boga za nas.
Ruku mi pomoci pruzi, Nikolaje, moleci se Gospodu, jer me bura grehovna davi; i privedi me tihome pristanistu pokajanja, oce, Tvojim
molitvama.
Spasitelju oce nikolaje, moli Boga za nas.
Arija si bezumnog posramio, i plamen jeresi pogasio, vojvode svezane u tamnici oslobodio, i od njih pohvalu primio; i mi te pozdravljamo,
Nikolaje:Raduj se preblazeni.
Presveta Bogorodice, spasi nas.
Preblagoslovena Bogorodice, raduj se!
Ti si presto Cara svih, visa od heruvima; ne zakasni umoliti Sina svojega i boga nasega, sa blazenim nikolajem, za nas, tvoje slavitelje.
andjeo Registered User Posts: 628
(2/19/06 1:00 pm) Reply
....
MOLITVA
Molitva je razgovor sa Bogom i ona cini sadrzaj zivota svih andjela na nebu i svih Svetitelja. Ona je srce svih vrlina, najpre vere. Bez
molitve je nemoguce razumeti tajne pravoslavne vere, sveta u kome zivimo, ljudi sa kojima opstimo, bez molitve, pre svega, nema ni prave
ljubavi prema Bogu, niti bogopoznanja. Sve tajne vere otkrivaju se samo molitvenom umu i cistom srcu. Sveti apostol Pavle porucuje nam:
"Molite se neprestano". Sav zivot Crkve je neprekidna molitva, i neprekidno sluzenje Bogu. Pored zajednickih bogosluzenja i
molitava u kojima ucestvuju svi hriscani, postoje molitve koje se odnose na svakodnevni porodicni zivot i molitve koje se upraznjavaju u
tisini samoce. Molitve se mogu podeliti i na molitve hvale i slavljenja, molitve blagodarnosti i molitve moljenja. Hriscaninov dan pocinje i
zavrsava se sa molitvom, tako on samog sebe i sav zivot svoj prinosi Bogu. Molitva prethodi svakom poslu, ali i jelu, molitva pomaze
stisavanju uzburkanosti duse, ali iznad svega, molitva je put priblizavanju i razumevanju Boga, rastu ljubavi prema Bogu i ljudima. Ne treba
cekati da se ucimo molitvi samo onda kad nam je Bog potreban, hriscanski ideal je moliti se neprestano, bez napora, - kao sto disemo.
Iskustvo mnogih velikih pravoslavnih molitvenika pomaze nam da se, polako, isprva ponavljajuci njihove molitve, ucimo toplom i iskrenom
razgovoru s Bogom. Ipak, ne treba zaboraviti savete Svetih Otaca o molitvi. Sveti Jovan Lestvicnik kaze: "Desava se da me, kada stojim
na molitvi, susrece delo dobrocinstva, koje ne dozvoljava odlaganje. U takvom slucaju treba dati prednost delu ljubavi. Jer je ljubav iznad
molitve."
Dve molitve Vladike Nikolaja
Spasi, Gospode, narod svoj, i spasi mene. Ako ne spases narod, tvoj i moj, a spases mene, ja cu se u Raju osecati u tudjini. Ne pomiluj samo
junake nego mnoge, da bi mnogi srodni na zemlji bili srodni i na nebu. Neka bi suza tvoja, Hriste, u Getsimaniji, ocistila milione pokajnika,
i svaka kap krvi Tvoje na Golgoti milione miliona. Aliluja. Lako Ti je spasiti pravednike, no Tebi nije tesko spasiti ni gresnike, koji grese
ali mrze svoj greh. Pravednici se spasavaju ne svojom pravednoscu no milostivom molitvom za gresnike. Uslisi Gospode molitvu pravednika
Tvojih za gresni narod i spasi narod, jer je narod Tvoj, iako je i gresan. Kako si spasao Tvoj ruski narod u smutno vreme po molitvi
pravednika Sergija i Hermogena, tako spasi i Tvoj srpski narod u vreme zabune po molitvi pravednika Tvojih , Save i Nemanje. Kako si spasio
Carigrad mnogo puta po milostivoj molitvi Majke Tvoje, Hriste, tako spasi sada Srpsku crkvu po molitvi Bogorodice i svih slavskih svetaca
srpskih, Tvojih ugodnika. Kako si spasavao Jerusalim od neznabozaca i krivovernika, tako spasi i Beograd od bezvernika, da se glasi spasenje
od Tebe a ne od ljudi. Iznemoze narod Tvoj od cekanja, ne kusaj do kraja strpljenje njegovo, Gospode, Gospode. Iznemoze narod Tvoj od
cekanja. Sva se zemlja pokri trupovima vernih Tvojih, ne mozemo da kopamo i da motika ne zvekne o kosti srodnika nasih i ne odjekne bolno u
dusama nasim. Nema njive koja nije groblje, niti drveta koje nije nadgrobni spomenik. Sva je srpska zemlja groblje. Smiluj se Gospode, i
spasi narod Tvoj, sa mnom ili bez mene. Amin.
Blagoslovi neprijatelje moje, Gospode. I ja ih blagosiljam i ne kunem. Neprijatelji su me vise gurnuli Tebi u narucje nego prijatelji.
Prijatelji su me vezivali za zemlju, neprijatelji su me dresili od zemlje, i rusili sva moja nadanja u zemlju. Ovi su me ucinili strancem u
zemaljskim carstvima, i nepotrebnim stanovnikom zemlje. Kao sto gonjena zver nadje sigurnije skloniste nego li negonjena, tako sam i ja,
gonjen neprijateljima, nasao najsigurnije skloniste, sakrivsi se pod Tvoj sator, gde ni prijatelji ni neprijatelji ne mogu pogubiti dusu
moju. Blagoslovi neprijatelje moje, Gospode. I ja ih blagosiljam i ne kunem. Oni su mesto mene ispovedili grehe moje pred svetom. Oni su me
mucili, kad sam ja bezao od muka. Oni su me ruzili onda, kad sam ja sam sebi laskao. Oni su me pljuvali onda, kada sam se ja gordio sobom.
Blagoslovi neprijatelje moje, Gospode. I ja ih blagosiljam, i ne kunem. Kad sam se ja pravio mudrim, oni su me nazivalui ludim. Kad sam se
pravio mocnim, oni su mi se smejali kao kepecu. Kad sam hteo voditi ljude, oni su me gurali u pozadinu. Kad sam zurio da se obogatim, oni su
me stukali gvozdenom ukom. Kad sam zidao dom za dug i spokojan zivot, oni su ga rusili i izgonili me van. Neprijatelji su me naucili da znam,
- sto malo ko zna 'da covek nema neprijatelja u svetu izvan sebe. Samo onaj mrzi neprijatelje, ko ne zna, da neprijatelji nisu
neprijatelji no surovi prijatelji. Zaista mi je tesko reci, ko mi je ucinio vise dobra i ko vise zla u ovome svetu: prijatelji ili
neprijatelji. Zato blagoslovi, Gospode i prijatelje i neprijatelje moje.
Nema lepše vere od hrišcanske
Molitveni život Crkve i poslednji dan
Šta je molitva?
Molitva je sadržaj života i sav život svih svetih Andela na nebu, i svih Svetitelja, pravednika i hrišcana uopšte na zemlji. Ona je srce svih
vrlina, najpre vere. Bez molitve nema prave ljubavi prema Bogu, nema ni prave ljubavi prema ljudima. Bez molitve nema pravog bogopoznanja i
razumevanja svetih tajni vere pravoslavne, bez nje ne može biti ni pravog poznanja sveta u kome živimo, ni ljudi sa kojima opštimo. Zato je
sav život Crkve neprekidna molitva, neprekidno služenje Bogu, neprekidno bogosluženje. Sve istine vere koje smo dosad izložili otkrivaju se
samo molitvenom umu i cistom srcu. Ko sa molitvom ne pristupa tajni Boga, tajni ovog Božijeg sveta i tajni života, ništa nece razumeti. Jer
samo molitva otvara oci uma i samo se preko nje zadobija od Boga svetlost bogopoznanja. Zato nam sveti Apostol Pavle i porucuje: "Molite
se neprestano ".
Šta je pravoslavno bogosluženje?
Bogosluženje to je Sveto Evandelje i usmeno Predanje pravoslavno - prepevano u cudesne i životvorne pesme. Celi godišnji krug Crkva je
osvetila i ispunila bogosluženjem i Praznicima. Praznujuci Praznike i Svetitelje mi molitveno i stvarno doživljavamo njihovu blagodat i
njihove svete vrline. Vera i život po Bogu najbolje se uce kroz bogosluženje. Sveto pismo se najbolje razume kad mu se pristupa sa molitvom i
u okvirima bogosluženja.
Koja su stalna svakidašnja crkvena bogosluženja?
Svakidašnja crkvena bogosluženja jesu: Deveti cas, Vecernje, Povecerje, Polunocnica, Jutrenje zajedno sa prvim casom, Treci cas i Šesti cas.
Koje je najvažnije bogosluženje Crkve?
Najvažnije bogosluženje jeste Sveta Liturgija. Ona je srce i vrhunac svih bogosluženja i svih Svetih Tajni Crkve. Iz nje sve izvire i njoj se
sve vraca. Jer ona izobražava domostroj spasenja Božjeg i daruje nam samoga Gospoda, kroz Pricešce Telom i Krvlju Njegovom. Liturgija se
služi svake nedelje kao dana Vaskrsenja Hristovog, na sve velike Praznike, Hristove, Bogorodicne i Svetiteljske, a može da se služi (i služi
se, osobito u manastirima) i svakoga dana. Liturgiju koju služimo u toku cele godine napisao je sv. Jovan Zlatousti. Postoji i Liturgija sv.
Vasilija Velikog (služi se deset puta godišnje) i Liturgija Predeosvecenih darova (služi se samo u toku velikog Uskršnjeg posta). Na
Liturgiji treba da ucestvuju i da pevaju svi prisutni hrišcani.
Koje Praznike hrišcani praznuju?
Pravoslavni hrišcani praznuju Praznike koji su posveceni stvarnim dogadajima u istoriji spasenja. Oni proslavljaju cudesna zbivanja vezana za
Licnost i život Gospoda Hrista, vrše spomen Arhangela i Angela, Presvete Bogorodice i svih Svetih koji su svojim delima i životom Boga
proslavili. Otuda postoje Gospodnji, Bogorodicni i Svetiteljski praznici.
Šta je licno molitveno pravilo?
Pored zajednickih bogosluženja i Praznika, na kojima ucestvuju svi pravoslavni hrišcani, postoji i licno molitveno pravilo svakog pojedinca.
To molitveno pravilo se sastoji od Jutarnjih molitava, koje svaki hrišcanin treba da cita pošto ustane, i od Vecernjih molitava, koje se
citaju pre spavanja. Tako hrišcaninov dan pocinje molitvom i završava se molitvom; tako on samog sebe i sav život svoj prinosi Hristu Bogu.
Te molitve se nalaze u "Pravoslavnom molitveniku". U "Pravoslavnom molitveniku" se nalazi i Molitveno pravilo koje svaki
hrišcanin treba da procita pre i posle Svetog Pricešca. Tu su i druge molitve i Akatisti koje revnosniji hrišcani citaju u toku dana. U
pobožnim srpskim porodicama ovo domace molitveno pravilo citalo se i cita zajednicki, uz ucešce roditelja i dece. Tako se dom hrišcaninov
pretvara u "domacu crkvu".
Bez cega se ne može zamisliti dom pravoslavnog hrišcanina?
Pravoslavni dom je nezamisliv bez kandila, koje treba da gori obavezno uoci nedelje i Praznika; nezamisliv je i bez svetih Ikona. Dom bez
ikona je slep, bezlican, bez prozora ka nebu. Svaki dom treba da ima najmanje tri ikone: Hrista Spasitelja, Majke Božije i ikonu svoje Slave.
Bez cega je još nezamisliv istinski pravoslavni dom? - Nezamisliv je bez najsvetije Knjige - Svetog pisma, i bez "Pravoslavnog
molitvenika ". Sveto pismo je jedini pravi temelj hrišcanskih domova, jer ono je - Rec Božija, Hleb života. Zato ga treba svakodnevno
citati i iz njega se uciti volji Božijoj i svetim vrlinama, koje ispunjavaju duše i domove verom, nadom i uzajamnom ljubavlju.
Šta su "Žitija Svetih"?
Po recima bogomudrog Oca Justina, pisca i prevodioca Žitija Svetih na srpski, Žitija Svetih nisu drugo do život Gospoda Hrista, ponovljen u
svakom svetitelju, u vecoj ili manjoj meri, u ovom ili onom obliku. To je život Gospoda Hrista produžen kroz svetitelje. Žitija su produžetak
Svetog pisma i Dela Apostolskih. U njima je isto Evandelje, isti život, ista istina, ista ljubav, ista vera, ista "Sila sa visine",
isti Bog i Gospod. U njima su na konkretnim primerima pokazani sigurni putevi spasenja, preobraženja i svi nacini na koje ljudska priroda
savladuje raznovrsne strasti i grehe. Zato, pored Svetog pisma i Pravoslavnog molitvenika, pravoslavni hrišcani treba osobito da proucavaju
Žitija Svetih i da se trude da se na njih ugledaju. (Pored 12 tomova Žitija Svetih o. Justina Popovica, postoje na srpskom i sažeta Žitija
Svetih Vladike Nikolaja, pod nazivom "Ohridski prolog").
Otkuda post i cemu on služi?
Hrišcanski post vodi poreklo od Gospoda Hrista. Gospod je i sam postio cetrdeset dana, pre nego što je poceo da propoveda svoju nauku, kao
što je postio pre njega i Prorok Mojsej i drugi Proroci. Postili su i Apostoli i svi pravoslavni hrišcani kroz vekove. "Post je sve
Svete rukovodio u životu po Bogu", kaže sv. Vasilije Veliki. Prva zapovest Božija u Raju bila je zapovest o postu, tj. o uzdržanju.
Otuda je i prvi covekov greh bio greh protiv posta. Kao što u grehu ucestvuje i duša i telo, potrebno je da i u vrlini i oslobodenju od greha
ucestvuju oboje. Cilj posta je ocišcenje tela, jacanje volje, uzdizanje duše. Posteci, hrišcani se secaju neprestano Hristovih stradanja za
njihovo spasenje. Pravi post ima dve strane, telesnu i duhovnu. Sastoji se u uzdržavanju od mrsne hrane i preizobilnih jela, ali prvenstveno
u uzdržavanju od rdavih misli, želja i dela. Post umnožava ljubav i molitvu i spremnost na vršenje svih evandelskih vrlina. Duša ima dva
krila kojima leti nebu: post i molitvu. On je lek za duševne i telesne bolesti i od svakog demonskog dejstva. Sam Spasitelj je rekao:
"Ovaj rod se izgoni samo postom i molitvom". Njim se duša i telo pripremaju da postanu hram Duha Svetoga. Istinski duhovni život je
nezamisliv bez posta.
Postoje višednevni postovi (Uskršnji, Petrovski, Gospojinski - uoci Velike Gospojine i Božicni) i jednodnevni (svake srede i petka sem
razrešenih sedmica, Krstovdan uoci Bogojavljenja, Usekovanje glave sv. Jovana Pretece, Vozdviženije Casnoga krsta 14. septembra).
Zašto se Ocenaš naziva Molitvom Gospodnjom?
Naziva se Molitvom Gospodnjom zato što je sam Gospod naucio Apostole da se njome mole. Gospod je u njoj, na tajanstven nacin, sažeo svu veru
i sve molitve. Zato sa Ocenašem treba ustajati i legati, živeti i umirati.
Molitva Gospodnja
Oce naš koji si na nebesima,
da je sveto Ime Tvoje,
da dode Carstvo Tvoje,
da bude volja Tvoja i na zemlji kao i na nebu;
Hleb naš nasušni daj nam danas;
i oprosti nam dugove naše kao što i mi
opraštamo dužnicima svojim;
i ne uvedi nas u iskušenje,
no izbavi nas od Necastivoga.
Jer je Tvoje Carstvo i sila i slava Oca i
Sina i Svetoga Duha, sada i stalno i u
vekove vekova. Amin. (Ovaj završetak u crkvi govori samo sveštenik).
Šta znaci "Hleb nasušni", ili tacnije "nasuštni"?
Sveti Kiprijan pod njim podrazumeva Hleb "nadsuštinski ", tj. najsuštinskiji za hrišcane, Hleb bez koga im nema vecnog života. To
znaci, da se ovde prvenstveno misli na Sv. Pricešce tj. na Telo Hristovo, kao Hleb života. Znaci, mi svaki dan molimo da se pricestimo, a ne
prosto da se najedemo obicnog hleba zemaljskog. Sv. Jovan Zlatousti tumaci da "nasušni" znaci "potrebni", svakidašnji
hleb, što opet ukazuje da hrišcani treba da budu isposnici i podvižnici. Ova dva tumacenja se ne iskljucuju, nego uzajamno dopunjuju. Mi prvo
ištemo, po zapovesti Hristovoj, Carstvo nebesko koje se nalazi u Telu Hristovom, a kad nam Bog daje Hleb nebeski, dace nam i ovozemaljsku
hranu, kao dodatak.
Treba dobro zapamtiti: Na pocetku Ocenaša mi ispovedamo Svetu Trojicu - Oca koji je na nebesima, Sina koji je sveto Ime Njegovo, i Carstvo
Njegovo, svetoga Duha.
Koja druga molitva treba da je svakodnevno na ustima hrišcanina?
Svaki hrišcanin treba da što cešce govori angelski pozdrav Presvetoj Bogorodici:
Bogorodice Djevo
Bogorodice Devo,
raduj se! Blagodatna Marijo,
Gospod je s tobom.
Blagoslovena si ti medu ženama
i blagosloven je Plod utrobe tvoje,
jer si rodila Spasitelja duša naših.
Pravoslavni hrišcanin treba takode da svakodnevno cita naizust Ispovedanje vere, koje su sažeto izrazili Sveti Oci u Nikeocarigradskom
Simvolu
Simvol vere
Verujem u jednoga Boga Oca, Svedržitelja, Tvorca neba i zemlje i svega vidljivog i nevidljivog.
I u jednog Gospoda Isusa Hrista, Sina Božijeg, Jedinorodnog, od Oca rodenog pre svih vekova; Svetlost od Svetlosti, Boga istinitog od Boga
istinitog, rodenog, ne stvorenog, jednosuštnog Ocu, kroz Koga je sve postalo;
Koji je radi nas ljudi i radi našeg spasenja sišao s nebesa, i ovaplotio se od Duha Svetoga i Marije Deve i postao covek; i
Koji je raspet za nas u vreme Pontija Pilata, i stradao i pogreben;
I Koji je vaskrsao u treci dan po Pismu;
I Koji se vazneo na nebesa i sedi sa desne strane Oca;
I Koji ce opet doci sa slavom da sudi živima i mrtvima, i Njegovom Carstvu nece biti kraja.
I u Duha Svetoga, Gospoda, Životvornog, Koji od Oca ishodi, Koji se sa Ocem i Sinom zajedno poštuje i zajedno slavi, Koji je govorio kroz
proroke.
U jednu, svetu, sabornu i apostolsku Crkvu. Ispovedam jedno krštenje za oproštenje grehova. Cekam vaskrsenje mrtvih. I život buducega veka.
Amin.
Šta znace reci: Cekam vaskrsenje mrtvih i život buducega veka?
Još je prorok Ezekil prorekao sveopšte vaskrsenje mrtvih. Pod vaskrsenjem mrtvih se podrazumeva vaskrsenje ljudskih tela, bez kojih covek
nije puni covek. Iako je duša besmrtna, ona ne može bez tela dobiti punocu vecnog života. Od kada je Hristos postao covek, ljudsko telo je
postalo svetinja i hram Duha Svetoga. Potvrda da ce i naša tela vaskrsnuti ovde na zemlji jeste Hristovo Vaskrsenje iz mrtvih. Tajnu
besmrtnosti ljudskih tela vec ovde dokazuju i mošti svetitelja, koje su netruležive, ne svojom silom ili balzamovanjem, nego silom koju im
Sam Bog daje. Zato su one cudotvorne, jer u njima prisustvuje cudotvorna sila Duha Svetoga.
Šta je "Poslednji Dan" ili Dan Strašnoga suda?
To je dan u koji ce se završiti istorija sveta i coveka. Sve što je živelo i živi u vremenu, mora uci u taj poslednji Dan. U taj Dan Gospod
Isus ce izreci: Svoj poslednji, završni sud o celokupnoj istoriji sveta i coveka, o svim ljudima ukupno i o svakom coveku pojedinacno. Tada
ce On, Jedini Covekoljubivi, na savršenim vagama Pravde i Ljubavi svoje izmeriti sva dela ljudska, sve misli ljudske, sva osecanja ljudska,
sve želje i sve reci ljudske. Tada ce se "savršiti Tajna Božija" (Otkrivenje Jovanovo, glava 10, stih 7) - o coveku, o tvorevini, o
svim stvorenjima znanim i neznanim. Tada ce svi dobri i sve dobro naslediti vecno blaženstvo i život buducega veka u Carstvu nebeskom, a svi
zli i sve što je zlo - vecni pakao u carstvu buntovnih andela, hulitelja nepokajivih. Pakao - to je odbijanje Božije Ljubavi, zatvaranje u
sebe. To je greh protiv nesebicne Ljubavi koja postoji unutar Svete Trojice. Jer u Trojici, nijedna Božanska Licnost ne može bez druge Dve
Licnosti. Sve Im je zajednicko u ljubavi. U Trojicinom Bogu nema zatvaranja u Sebe.
Prema tome, Raj - to se ne može opisati ovozemaljskim jezicima. Može se samo nagovestiti. To je ucestvovanje u životu Božanske Trojice,
zajedno sa svima Svetima.
Šta je to oboženje coveka?
To je uzrastanje coveka u bogolikosti. To je pricešcivanje vecnim energijama Boga. Sveti Atanasije Aleksandrijski je rekao: "Bog je
postao covek, da bi covek postao Bog". Naravno, ogromna je razlika izmedu biti Bog i postati Bog. Bog po suštini je jedino Otac, Sin i
Sveti Duh. Božansku nedostupnu suštinu ima samo Sveta Trojica, a stvorena bica nikada ne mogu znati šta je suština samoga Boga. Ali Bog je
hteo da svaki covek postane Bog po nacinu postojanja i života, tj. Bog po blagodati (a ne po suštini). Bog ima u sebi nestvorene energije:
Božansku Ljubav, Lepotu, Mudrost, Pravdu, Istinu, Svetost... Oboženje coveka pocinje kada covek upije u svoje srce makar mali plamen od
nestvorenoga Ognja Božanske Ljubavi; kada upije u svoj um makar jedan zrak od presvetle Mudrosti Božije; kada upije u dušu makar delic od
svete Lepote Božije; kada dovoljno primi u svoju volju zapovesti Božije; kada prihvati u svoju savest nebesku muziku Milosti i Pravde Božije;
kada sve svoje bice ispuni svetim vrlinama Istine Božije. Covek koji se pokaje, koji uspeva da savlada svoje strasti i da pobeduje demone i
njihove gadosti, takav covek je poceo da se obožuje. On postaje slican Bogu. Vec na zemlji on se razvija i raste "iz slave u
slavu", u meru rasta visine Hristove. Za takvoga Raj je poceo tu na Zemlji, jer Gospod Hristos je rekao: "Carstvo Božije je u
vama".
Oboženje pocinje ovde na zemlji, produžuje se u dušama svetaca do Strašnoga Suda, ali ne prestaje da se razvija ni posle Strašnog Suda. Jer,
po recima bogomudrog Grigorija Nisijskog, covekovo usavršavanje u Hristu, ima jedan kraj, a to je beskraj.
Ako te neko zamoli da sa dve reci iskažeš svu veru pravoslavnu, koje su te dve reci?
Te dve reci su ove: Hristos Voskrese! I sveradosni otpozdrav na taj Uskršnji pozdrav: Vaistinu Voskrese! U tim recima je sva vera naša i sva
vecna i neuništiva nada naša na besmrtni život u vaskrslom Bogocoveku.
Ako zaželiš da sažmeš u jednu molitvu sve molitve Crkve i citavo bogosluženje, sve vapaje i sve želje, - koja bi to molitva bila?
Ta sveobuhvatna molitva jeste Molitva Gospodu Isusu. Nju je prvi izgovorio smerni carinik u hramu Jerusalimskom, a potom bezbrojni hrišcani
svih vremena, osobito veliki molitveni tihovatelji i podvižnici. Njom i mi treba da se molimo, po mogucstvu bez prestanka, pri svakom poslu,
u svako vreme i na svakom mestu; javno ili u umu i srcu tajno. Ta sveta cudotvorna molitva glasi:
Gospode Isuse Hriste, sine Božiji, pomiluj me grešnog!
andjeo Registered User Posts: 633
(2/20/06 10:02 pm) Reply
U molitvi pronadjite mir...
Molitva u bolesti
Presveta Vladicnice Djevo bogorodice, pomozi meni, rabu tvojemu.
Nepobediva i preuzvisena i bozanstvena silo casnog zivototvorenog krsta, ne preziri molenje raba tvojega.
Sveti slavni i svehvalni arhandjeli i andjeli, neprestano molite se Bogu za raba Njegova.
Sveti slavni apostoli Petre i Pavle, milostivo i usrdno posetite raba svojega.
Sveti slavni velikomucenici Stefane, Georgije i Dimitrije i ostali sveti mucenici, molite se Hristu Bogu za raba Bozja.
Sveti besrebrenici i cudotvorci, Kozmo i Damjane, molite Boga za bolnoga raba Bozja.
Molitva za umnozenje ljubavi
Gospode, koji si zapovest novu dao ucenicima Tvojim da ljube drug druga, obnovi istu i upecati u duse i srca nasa blagodacu presvetoga Duha
Tvojega, kako bi se brinuli: ne kako cemo sebi ugoditi no Tebi, i posluziti bliznjem na korist i i spasenje; molimo Ti se Blagodatelju
molistivi, uslisi i milostivo pomiluj.
Da budemo savrseni u ljubavi Tvojoj, Boze nas, da imamao nelicemernu ljubav ka bliznjem, prinudi nas Gospode, blagodacu Tvojega Duha. Ko
misli da ima ljubav prema Tebi i brata svoga mrzi, laza je, i u tami hodi. Zato, milostivi, razgori duse nase i srca nasa na ljubav prema
Tebi i prema braci-molimo Ti se, kao milostiv uslisi i kao preblag pomiluj.
andjeo Registered User Posts: 658
(2/23/06 11:00 am) Reply
Krsna Slava
Bogoslovlje
Srpska slava ili krsno ime
Po recima sv. apostola Pavla, hriscanska porodica je mala crkva. I kao sto je svaki hriscanski hram posvecen jednom svetitelju, koga slavi
kao svoga zastitnika, tako se i srpske porodice stavljaju pod okrilje jednog svetitelja, kome se, kao svome molitveniku pred Gospodom,
obracaju i koga, kao zastitnika porodice, postuju i redovno, s kolena na koleno, sa oca na sina, svake godine slave.
Krsno ime - slava, divan je izraz pravoslavne vere. Slava je narocito obelezje srpskog naroda, jer se proslavlja samo medju Srbima.
Za svoje zastitnike i molitvenike pred Bogom, nasi preci uzimali su Presvetu Bogorodicu ili hriscanskog svetitelja na ciji su se dan krstili
- tojest, primili hriscanstvo.
Kako su nasi preci postovali i slavili slavu
Proslavljanje krsnog imena kod nasih predaka postalo je jedan od najglavnijih izraza njihove pravoslavne vere. Svoje svetitelje oni su
postovali i slavili njihovu uspomenu ma u kakvim se teskim prilikama nalazili.
Domacin se starao preko cele godine kako ce proslaviti krsno ime. A kad bude uoci krsnog imena, on bi pozivao svoje prijatelje.
Treba istaci da toga dana kuce svecara nisu bile samo gostoljubivi domovi, spremni za goscenje prijatelja i rodjaka nego su postajale domovi
molitve, pretvarale se u crkve Bozije. Kraj zapaljene vostanice i prisluzenog kandila pred ikonom svoga svetitelja, pored slavskog kolaca i
koljiva, okadjeni miomirisom tamjana, utvrdjivali su se nasi stari u svojoj veri. Ugledajuci se na zastitnika svoga doma - svetitelja ciju su
uspomenu slavili - nasi stari su polazili njegovim primerom, cineci dobra dela. Njihov dom je toga dana bio otvoren za putnike namernike.
Siromasni i nevoljni bili su potpomagani vec prema mogucnostima domacina. Slavilo se kako se moglo ali nije bilo takvih, koji, ma koliko
siromasni bili, ne bi svoju slavu obelezili. Srpski vojnici slavili su svoje slave u vlaznim rovovima, usred ljutih borbi. U smrtonosnoj
ratnoj huci, pod treskom bombi i iza bodljikavih zica u neprijateljskim logorima, Srbi su se uvek secali svoje slave.
Danas ne slaviti slavu, to je nezahvalnost prema Bogu, prema svetitelju, zastitniku doma; to je nezahvalnost i nemar prema amanetu nasih
predaka. Nezahvalnost je kao ostrica maca. Katkad sece i glavu svoga kovaca.
Sta je potrebno da se pripremi za proslavljanje slave - krsnog imena. Za slavu je potrebno osvetiti vodicu u svome domu i pripremiti slavski
kolac (od psenicnog brasna), slavsku svecu, zito (koljivo), crveno vino, tamnjan i prisluziti kandilo.
Pre slave, u domu svecara, obavlja se vodoosvecenje. Svestenik dolazi i osvecuje vodu - sveti slavsku vodicu.
Na dan slave, svestenik u crkvi ili domu blagosilja koljivo i slavski kolac, koji unakrst presece i vinom prelije.
U bogosluzenjima Pravoslavne crkve sve ima uzviseni smisao i znacaj pa je tako i kod slavskog obreda.
SLAVSKI KOLAC predstavlja zrtvu blagodarnosti Bogu za spasenje kroz Gospoda naseg Isusa Hrista, krstoobrazno presecanje slavskog kolaca
predstavlja Hristovo stradanje za nas. Prelivanje vinom presecenog kolaca znaci da smo Hristovom krvlju ocisceni od grehova svojih.
SLAVSKA SVECA, koja treba da je od cistog pcelinjeg voska, takodje oznacava zrtvu, najcistiju i najneviniju. Kao sto pcele prave med,
skupljajuci sladak mirisni sok sa raznih cistih i mirisavih cvetova, tako i molitva svecara i njegove porodice treba da potice iz cistog srca
i neukaljane mirisne duse.
Slavskom svecom izrazava se svecanost praznika i radost domacina. Izrazava se jos i to da su svecar i njegova porodica sinovi Svetlosti a ne
sinovi mraka. Jer, kao sto svetlost svece razgoni mrak, tako i svetlost Hristove bozanske nauke razgoni tamu neznabozacku.
SLAVSKO ZITO - KOLJIVO se sprema kao zrtva zahvalnosti Bogu za date zemaljske plodove, a u spomen svetitelja koga slavimo kao i za uspomenu
na one koji su u veri ziveli i za veru zivote svoje dali.
Slavski obredi i obicaji vrse se za zive - za njihovo zdravlje, napredak i blagostanje. Tom prilikom hriscanin se molitveno seca svojih
umrlih predaka i srodnika koji su u svoje vreme istog svetitelja, zastitnika njihovog doma, slavili.
Treba narocito naglasiti da se koljivo ne sprema za pokoj duse svetitelja koji se slavi, kao sto neki pogresno misle. Slavsko koljivo se
sprema za sve slave, i za sv. Arhangela Mihaila, sv. Iliju i dr. Svi su svetitelji zivi i nalaze se pred Gospodom kao nasi zastupnici i
molitvenici.
Secer, koji se mesa sa psenicom, oznacava blazen zivot pravednih hriscana posle smrti.
Ulje koje se u kandilu prisluzuje takodje predstavlja zrtvu Bogu.
Tamnjan, odnosno kadjenje, oznacava nasu molitvu, koja treba da potice iz cistog srca, kako bi Gospodu bila prijatna i draga, kao sto je nama
blag i prijatan miris tamnjana kojim se kadimo.
Kakvih ima slava?
PORODICNA SLAVA je proslava onog hriscanskog svetitelja, na ciji su dan nasi preci primili hriscanstvo i koga su izabrali za svoga zastitnika
i zastupnika pred Bogom. Slava se prenosi sa oca na sina i gotovo se nikad ne menja. Cak ako jedna porodica izumre, oni hriscani koji naslede
njihovu imovinu, u vecini slucajeva smatraju za svoju duznost da, pored svoje slave, prime i njihovu. Otuda ima porodica koje slave vise
slava. Zena, ako ostane udovica, zadrzava slavu svoga muza.
CRKVENE SLAVE su proslavljanje svetitelja kome je hram posvecen.
SEOSKE ILI GRADSKE SLAVE su proslavljanje onog svetitelja koga su, za svoga zastitnika, izabrala pojdina sela i gradovi ili kome su se, u
nevolji, zavetovali zitelji toga mesta pa ga proslavljaju u znak blagodarnosti za srecno otklanjanje bede i nevolje. Toga dana, ide se kroz
polja ili glavnim gradskim ulicama, sa litijom i prinose se Bogu i svetitelju molitve za dobro i srecu toga mesta i svih njegovih zitelja.
Zastitnik srpske skole je srpski prosvetitelj i prvi arhiepiskop, sveti Sava. Sveti Sava se proslavlja u srpskim skolama kao skolska slava.
I pojedina srpska drustva, poslovna udruzenja - esnafi, treba da imaju svoju slavu, svoga svetitelja zastitnika. Poznato je da je u doba
Nemanjica, sveti apostol i prvomucenik Stefan bio zastitnik srpske drzave. Zato svi srpski vladari, pocev od Stefana Nemanje, nose i ime
Stefan uz svoje: Stefan Uros, Stefan Milutin, Stefan Dusan.
Vodoosvecenje
Na nekoliko dana pre slave, svecar treba da se javi svome zastitniku i da ga pozove da u njegovom domu osveti vodicu.
Za osvecenje vodice treba da spremi: svecu, ciniju sa vodom, bosiljak, malo tamnjana, kadionicu i listu imena svih clanova porodice, da bi ih
svestenik, u molitvi za njihovo zdravlje, spomenuo. Ovaj sto treba namestiti pred slavskom ikonom, ili u njenoj blizini, ali uvek tako da
svestenik, za vreme molitve, bude okrenut prema ikoni.
Slavska ikona treba da je na najlepsem mestu u sobi, na istocnoj strani.
Pred ikonom treba da gori kandilo.
Posto je krstom osvetio vodu, svestenik njime blagosilja ljude i dom. Svi prisutni, pobozno se prekrstivsi, celivaju sveti krst a svestenik
svakoga pokropi osvecenom vodicom.
UOCI SLAVE domacica treba da osvecenom vodicom zamesi slavski kolac i skuva psenicu za koljivo.
Domacin treba da nabavi slavsku svecu, tamnjan, crveno vino i ulje. Preporucuje se da sama domacica, ili ko od domacih, umesi slavski kolac,
kao zahvalnost Bogu i svetitelju za zivot i zdravlje, ali ako kolac sprema neko van kuce, kolac treba da bude pokropljen osvecenom vodicom
kad se unosi u kucu.
Uvece domacin, sa svim clanovima porodice, staje pred slavsku ikonu, prisluzuje svetitelju kandilo i svi se mole Bogu i svetitelju za srecu,
zdravlje i svako dobro. Domacin treba da okadi ikonu, sve prisutne i sve odaje u kuci. On, ili ko mladji, neka ocita Molitvu Gospodnju -
Ocenas, Bogorodice Djevo... Ako znaju, neka otpevaju tropar svetitelju i ocitaju molitvu njemu posvecenu. Molitva mora da bude iskrena i iz
cista srca, jer ce samo tako biti uslisena.
NA DAN SLAVE domacin zapali kandilo pred ikonom svetitelja pa jos sa kojim clanom porodice odlazi u crkvu.
Ako se secenje slavskog kolaca obavlja u crkvi, a ne u domu, treba odneti slavski kolac, koljivo i crveno vino a u crkvi nabaviti svecu. Ako
je moguce, domacin treba da nosi kolac i sve ostalo i da sa sobom povede decu i da ona ucestvuju u ovom molitvenom cinu da bi se u njihove
duse dublje urezale uspomene na ove dane i nase lepe obicaje.
Svestenik blagosilja slavski kolac, koljivo i vino, moleci Boga da primi prinesenu zrtvu u spomen svetitelja koji se slavi. Onda uzima kolac,
sece ga sa donje strane unakrst i zatim ga sa svecarom okrece pevajuci ove tri pesme:
Sveti mucenici, posto ste hrabro stradali i uvencali se,
molite se Gospodu da se smiluje na duse nase.
Isaije, likuj, Djeva zace i rodi sina, Emanuila, Bogocoveka;
Istok mu je ime; velicajuci Njega, mi proslavljamo Djevu.
Zatim prelome kolac na pola, i drzeci svako svoju polovinu, sastavljaju ga. Ljubeci kolac, svestenik govori: Hristos posredje nas - Hristos
medju nama. Svecar ljubi slavski kolac i odgovara: I jest i budet - I jeste i bice. Ovo se cini tri puta.
Kada domacin donese kolac kuci, tada zapali svecu, okadi svecu, ikonu i sve goste i onda se svi zajedno pomole Bogu i svome svetitelju kao
sto su i uoci slave radili. Posle molitve cestitaju slavu jedni drugima i ljube se.
Ako se kolac sece u kuci, postupak je sledeci:
Sto sa slavskom svecom treba namestiti pred slavskom ikonom. Na stolu, malo napred, stoji slavska sveca, s leve strane postavi se slavski
kolac, sa desne koljivo; u sredini casa sa crvenim vinom; uz kolac, noz, tamnjan, kadionica i loista sa imenima clanova porodice.
Obred osvecenja je isti kao u crkvi.
Ako postoje mogucnosti, moze se pripremiti i slavski rucak, da se ugoste rodjaci, prijatelji i susedi. Za vreme rucka, obicno se nazdravlja.
Uvek se mora paziti na umerenost, jer to nije nikakva gozba nego srpska slava. Znajte: slava se ne sastoji u jelu i picu nego u dobrom
hriscanskom zivotu, u misli na Boga, u secanju i ugledanju na zivot svetitelja i vrsenju dobrih dela.
Slavu treba slaviti uvek, ma u kakvim se prilikama covek nalazio: u sreci i nesreci, u radosti i u zalosti. Treba razlikovati bitno od
nebitnog - odvojiti proslavljanje svetitelja od gozbe, slavu od veselja.
Mrsna ili posna slava
Ako je dan slavljenja mrsan, jela na dan slave su mrsna; ako je dan slavljenja postan, jela na dan slave su posna. Posto je slava verski
praznik, obavezno je drzanje verskih propisa. Svako samovoljno krsenje verskih (crkvenih) propisa je greh.
andjeo Registered User Posts: 692
(2/25/06 10:06 pm) Reply
Petak
Oce nas. Bogorodice Djevo. Veruj.
Krstu Tvome casnome poklanjamo se Gospode.
Krste svecasni, cetverokratna silo, pokazao si kao krasota apostolima snaga mucenicima, zdravlje nemocnima, vaskrsenje mrtvima, palim
uzdignuce.
Krstu Tvome casnome poklanjamo se, Gospode.
Krst se uzdize, i padaju cinovi vazdusnih duhova; krst se spusta, i necastivi se uzasavaju, videci kao munju krsnu silu.
Presveta Bogorodice, spasi nas.
Krste casni, budi mi hranitelj duse i tela; pojavom svojom besove obaras, demone odgonis, strasti unistavas, i blagoslov mi darujes i zivot i
moc, sadejstvom Duha Svetoga i casnim molenjem Preciste.
Krst je cuvar sve vaseljene, krst krasota crkve, krst utvrdjenje vernika, krst slava andjela i rana demona.
Spasi, gospode, ljude Tvoje, i blagoslovi dostojanje Tvoje, daruj pobedu nad protivnicima svima pravoslavnim hriscanima, i narod Tvoj sacuvaj
krstom Tvojim.
andjeo Registered User Posts: 693
(2/25/06 10:18 pm) Reply
Subota
Oce nas. Bogorodice Djevo. Veruj.
Svi sveti, molite Boga za nas.
Sabore proroka, cine apostola, vojsko mucenika, molite Gospoda svih, da spase mene, mnogim gresima okovanog.
Upokoj, Gospode, duse usopsnih slugu Tvojih.
Imajuci vlast nad zivima i mrtvima, Nacelnice zivota, podaj nasledstvo nebesno onima koji su k Tebi sa zemlje dosli, i svetlost svetitelja i
preslavnih mucenika Tvojih.
Upokoj, Gospode, duse usposnih slugu Tvojih.
Sluge Tvoje, Hriste, koji su poziveli u nadi i ljubavi i razumu pravoslavnom, udostoj slave Tvoje sto prevazilazi razum, po velikomTvojem
covekoljublju i po molbama izabranih mucenika Tvojih.
Sa svetima upokoj, Hriste, duse slugu Tvojih, gde nema bolesti ni zalosti ni uzdisanja, no zivot beskonacni.
Presveta Bogorodice, spasi nas.
Pod pokrovom Tvojim, Mati Bozja, spasavaju se koji se u Tebe nadaju; jer si Ti rodila Zivototvorca, koji po volji sve ozivljuje.
andjeo Registered User Posts: 696
(2/26/06 11:42 am) Reply
Za pokoj dusa...
...dve mlade duse izdahnuse u dva dana...premlade, u miru odose. Dve zene ...dva cveta...prerano ubrana...
Aliluja, Aliluja, Aliluja, Slava Tebi Boze.
Upokoj, Spase nas, sa pravednima slugu Tvojega, i useli ga u dvore Tvoje, kako je i pisano, ne obaziruci se, kao blag, na grehe njegove
hotimicne i nehotimicne, i znane i neznane, Covekoljupce.
Uistinu sve je sujeta; zivot je sen i san, jer uzalud se razmece svak zemnorodni, kao sto govori Pismo: kada svet dobijemo, tada se u grob
uselimo, gde su skupa carevi i prosjaci. Toga radi, Hriste Boze, predstavljenog slugu Tvojega upokoj, kao Covekoljubac.
Sa svetima upokoj, Hriste dusy sluge Tvojega, gde nema bolesti ni zalosti ni uzdisanja, no zivot beskonacni.
Koja sladost zivota ostaje nasmesena sa zaloscu; koja li slava stoji neprolazna? Sve je od senke nemocnije; sve je od sna varljivije. U
jednom magnovenju-i sve ovo smrt obujima. No u svetlosti lica Tvojega, Hriste, i u nasladama Tvoje krasote upokoj ovog koga si izabrao, kao
Covekoljubac.
*
*
*
Placem i ridam kada na smrt pomislim, i vidim u grobovima po liku Bozjem sazdanu nasu lepotu kako lezi; bezoblicna, beslavna, bezizgledna. O
cuda, kakva ovo bi tajna sa nama? Kako se predasmo trulezi? Kako se sa smrcu zdruzismo? Uistinu, po zapovesti boga, koji daje pokoj usopsemu,
kao sto je pisano.
Kakav je zivot nas? Uistinu; cvet, i dim, i jutarnja rosa. Pridjite, stoga, pogledajmo jasno po grobovima; gde je lepota telesna? gde
mladost? gde su oci, gde svetlost lica? Sve uvenu kao trava; sve propade. Pridjite, pripadnimo ka Hristu sa suzama.
Sa duhovima umrlih pravednika i dusu raba Tvojega, Spase, upokoj; sacuvaj ju u blazenom zivotu, koji je u Tebi covekoljupce.
U pokojistu Tvojem, Gospode, gde se svi sveti Tvoji pokoje, upokoj dusu raba Tvojega, jer si ti jedini Covekoljubac.
Slava Ocu i Sinu i Svetome Duhu.
Ti jesi bog, koji si sisao u ad i okove okavanih razreseno, sam Ti i dusu raba Tvojega upokoj.
I sada i u veke vekova. Amin.
Jedina i precista i neporocna Djevo, koja si Boga besemeno rodila, moli za spasenje duse ove.
+
+
andjeo Registered User Posts: 817
(3/13/06 5:28 am) Reply
Pomozi nam Boze
Molitva
Pomozi mi Boze
jer niko ne moze
ostraniti muke
sto me jako gloze.
Muke koje jesu
od grehova tela
sto su mojoj dusi
dala strasna dela.
Pomozi mi Slavni
da odagnam grehe
i odstrani pute
sto vode u peh.
Odagnaj iz srva
svu tamu i tugu
i spoji sa Tobom
tu predivnu dugu.
Odagnaj iz duse
sve okove mraka
ucini da hodim
krotko i bez straha.
Ucvrsti mi veru
i ispravi obraz
Da u vodi bistroj
vidim Hristov odraz.
Da u njemu hodim
cvrsto i bez muke
i da sve od sebe
dam njemu u ruke.
Zivot da pozivim
uz duha svetoga
i nikad niko
na me digne roga.
Za bolesnu decu
Svetitelju blagi
sto stojis na nebu
molitvama svetim
sto pomazu svima
pomozi i spasi
slavom sto te krasi.
Bozji ugodinice
Sveti Vasilije
Ostrog jos predaje
cudotvorstvo tvoje
molim ti se spasi
milo cedo moje.
Dete sto je bolno
od bolesti jake
sto mu zdravlje srusi
u krevet obrusi.
Kao majka svaka
ispovedam grehe
bezakonja svoja
gresna dusa moja.
U ljude se nadam
no nadanje lazno
kada snadje muka
ni od koga ruka.
Kajem se i tugom
obavijem srce
stojim nad nemoci
nema ko pomoci.
Pomozi Ostroski
Sveti Vasilije
neka moje dete
iz ruke ti pije.
Jer ruka je tvoja
Bozjom silom puna
oterace bolest
i zdravlje doneti
Bozji ugodince
Vasilije Sveti.
Kako cemo, braco, poznati ono sto je iznad poznanja i iznad razuma? Nikako drugacije nego promenom razuma, probudjenjem i razbistrenjem
razuma, prosverljenjem i uzvisenjem razuma, ociscenjem i obozenjem razuma, jednom recju - sticanjem novog razuma.
USTANI TI KOJI SPAVAS I VASKRSNI IZ MRTVIJEH, I OBASJACE TE HRISTOS (efes. 5, 14)
O braco, neuzdajmo se u tvorevine svoje od kamenja, ni od mermernog niti od zlatnog niti od srebrnog kamenja, niti od bezboznog kamenja
sopstvenih misli svojih. Sve je to slabije pred silom Bozjom nego li prah pred silom vetra.
O GOSPODE SVESILNI, POMOZI NAM DA PRIMIMO REC TVOJU I DA NA NJOJ ZIDAMO SAV ZIVOT SVOJ I U OVOM I U ONOM SVETU. TEBI SLAVA I HVALA VAVEK.
AMIN.
Ohridski prolog
Vladika Nikolaj
Nije li rec moja kao oganj, govori Gospod, i kao malj koji razbija kamen? (Jerem. 23, 29)
Uticaj molenja Bogu na bioenergetsko zdravlje coveka
Tajna molitvi Svetom Trojstvu Oca i Sina i Duha Svetoga je ogromna i toliko duboka da ce proci jos dosta godina dok se ona ne spozna. Kako
molitve uticu na zdravlje coveka? Necemo preterati ako kazemo da su one najbolji, najjaci i najprirodniji lek ikad dat coveku. To je jedini
lek koji se dobija besplatno a koji je opet vrlo skupo placen. Verovatno se pitate kako. Besplatno ga dobijaju oni koji su pruzili ruku pre
no sto im se desilo neko stradanje, koje cesto ni lekari nisu u stanju da objasne. Na zalost ima i onih kojima se to deslio i oni taj lek
skupo placaju. Poznato je da su molitvama izlecene mnoge bolesti i to one gde je zvanicna medicina digla ruke. Sta se desava kada se covek
moli Bogu? Kao prvo, covek sa molitvom stapa sa univerzalnim bio poljem oko njega. To se desava uz pomoc reci, misli i vere u onog kome se
moli. Nasa aura se prilikom izgovaranja militvi ponasa kao primopredajnik koji odasilje energiju masig reci, misli i vere preko za to
odgovarajucih cakri na auri. U isto vreme preko istih iz univerzalnog polja prima pozitivnu energiju Svetog Trojstva koja je u biti ljubav.
Greska koju stalno pravimo je strasna jer mi molimo samo onda kad nam je tesko umesto da to praktikujemo svakoga dana. Da bi vam Bog pomogao
nije dovoljno samo citati molitve. Ili se moliti uz upotrebu brojanica.
Kako se treba pravilno moliti to mozete nauciti od svestanika. Energija koju mi primamo prilikom obracanja Gospodu Bogu molitvnom je
inteligentne prirode. U pravom smislu te reci, to je visoko inteligentna energija prema kojoj smo mi u celini totatlno mentalno sitni. Mi je
u pocetku mozemo primiti vrlo malo jer smo u vecini slucajeva bioenergetski prljavi pa je neophodno prethodno nas ocistiti. Pozitivne efekte
prilikom citanja molitvi vernik oseca veoma brzo. Postoje pet dimenzija ljudskog zdravlja kao i pet dimenzija vodjstva kroz to zdravlje. To
vodjstvo je ljubav bozja i ona se prostire kroz svih pet dimanzija. Sto je to vodjstvo jace, covek je zdraviji jer je njegov organizam u tom
slucaju bolje snabdeven Bozjom ljubavlju. U skladu sa tim Bog vrsi odredjene korekcije u i na coveku. Morate shvatiti da svaka ljudska bolest
ima koren u dugovnom svetu pre nego sto se ispolji u fizickom. Morate znati da Bog nije dao coveku da umre zbog bolesti vec po okoncanju
zivotnog zadatka i to mirnom srcu. Nazalost nas su ubedili da je normalno da umremo zato sto smo bolesni, sto je ogromna zabluda, jer ono sto
se hrani Bogom ne oboleva. Dokaz za to su svetitelji koji jedu fizicki umrli ali su im tela ostala neraspadljiva i pri tom sa isceliteljskim
i cudotvornim mocima.
Molitvama mi upravo radimo najdivniju stvar za sebe a to je obracanje gospodu Bogu a on zbog svoje velike milosti na nsa salje svoju ljubav
bez koje zivot tece sa tugom i bolestima. S toga vodite racuna, na zemlji ste zato sto je to vas tvorac gospod Bog to hteo i ne uzdajte se u
svoje sposobnosti jer vam je i to od Boga dato preko Duha Svetoga. Koji su pozitivni efekti molitve? Pocecemo od onih najosnovnijih. Kao prvo
dolazi do ciscenja bioenergetskog omotaca (aure) koja je vasa licnost u duhovnom planu. Ona moze biti zagadjena u zavisnosti od raznoraznih
okolnosti i ta zagadjenost je preduslov pojavi bolesti. Tu zagadjenost predstavljaju uglavnom energije negativnog potencijala cija je
vibracija ispod normalne vibracije vase aure. Kao drugo, molitvama se ciste svi energetski centri u auri, pocev od glavnih cakri pa do
sporednih. To je neobicno vazno jer se time daje vasoj duhovnoj licnosti bolje napajanje svime od onaoga sto vam je potrebno. Time se,
svakako, (radom na sporednim cakrama) ispravlja licnost sto je od neophodne vaznosti za svakog coveka ili zenu. Kao trece, molitvama se vrsi
ciscenje tela od svih onih energija, plazmi progrma telepatske ili neke druge parapsiholiske aktivnosti sto ometa normalni tok nenerigja,
bioenergija, i plazme kroz vase telo i itme stvara bolest. Uporedo s tim Bog vam daruje i energetske zastite tako da ono sto je jednom
ocisceno bude sigurno od daljeg prljanja. To svakako ne znaci da ce sve to ostati tako ako se vi kasnije od Boga odvojite. U tom slucaju sve
gubite, jer je to sto ste dobili ustvari nagrada za vasu ljubav prema Bogu i ako to vi prekinete Bog vas napuste. Sa odlaskom Boga, odlaze i
Bozje sile koje vas stite u obliku energija, mentalnih ili duhovnih zastita itd. Zato vas molimo da ovo shtvatite najozbiljnije.
Mi koji smo od Boga dobili dar da lecimo i isceljujemo smo duzni reci istinu jer smo se zavetovlau u Bogu i tu zakletnu drzimo. Idite u
crkve, krstite se, milite se u crkvi, prisustvujte liturgijama, upotrebljavajte brojanice, citajte knjige duhovnog sadrzaja koje izdaje crkva
i nasa vam pomoc nece biti neophodna u vidu lecenja i iseljivanja vec ce nam biti milo da vidimo ispred nas osobu koja je duhovno i telesno
zdrava i u koju se uselio Bog.
andjeo Registered User Posts: 848
(3/16/06 10:46 am) Reply
O potrebi vere...
Braco u Hristu!
Potreba ljudi da veruju je sveopsta potreba njihovog zivljenja. Svi ljudi veruju ali malo njih u ono u sta je najvrednije i najzivonosnije. U
veru Hrista Sina Bozjega, jednog od svete trojice. Vi koji ste verujuci nastojte da vasu veru u Hrista pojacate, a vi koji ste pravednici
nastojte da Hrisovu veru podrzite i prosirite. Nemojte cekati da to uradi Crkva Hristova, jer njen cas za to. Vi ste ti koji se promislom
Bozjim nalazite na pravim mestima u pravo vreme. Od vas Bog ocekuje da sve one koji su posrnuli ili duhovno pali dovedete u crkvu Hrista Boga
naseg a onda ce svestenstvo preuzeti na sebe da od nevernoga ucini vernog i od gresnoga pravednog. No nemojte sada pasti u zabludu. Vas rad
na ovom zadatku u skopu Bozjeg zakona odnosi se ne na ubedjivanje drugih i objasnjavanje tajni jevandjelja ili tajni vere, jer se one gresnoj
osobi ne mogu objasniti. Vi ste ti koji izduzidanjem svojih molitvi ocu vasem ishodite od oca da pomogne svima onima koji su u vasem
okruzenju, da im Otac pomogne i spasi ih, kako bi i oni jednoga dana postali braca nasa i sestre nase.
Braco draga,
Covek lako padne a tesko ustaje. Kao nakon telesnog pada na tvrdo tle ustajanje je uvek bolno i u slucaju duhovnog pada coveka. Vi koji ste
to osetili na svojoj kozi znate to bolje od onih koji to nisu. Zato nadjite vreme, nadjite sve ono sto se u tajnosti nalazi u Hristovoj veri
a u srcima vasima i pomozite drugima da se podignu i da ih bol usled dizanja manje boli. U ime Hrista Boga nasega otvorite Hrisu Bogu nasem
sirom vrata duse vase kako bi se uselio i u najtamnije prostore gde do sada nije stigao.
Idu mutna vremena braco, mutna za svo nase okruzenje. Samo nas Bog u svetoj trojici moze zastititi. Dok su se u Srbiji zidale crkve u slavu
Boga i duhovni zakon stavljao ispred zemnog, Srbi su jeli zlatnim kasikama. Sada jedemo prstima. Uzmite bilo sta drugo iz proslosti za
poredjenje i videcete da je bolje od ovoga danas. Vi mozete pomoci Gospodu Bogu i crkvi Hristovoj na opstem duhovnom planu spasenja Srbije.
Kako? Molitvama u tisini za svakog srpskog i nesrpskog zivog stvora koji u Srbji zivi.
Quote:
"Gospode Boze, molimo te mi tvoji verni, kojima si ogledalo sadasnjeg i buduceg zivota nasega, spasi i pomiluj sve one u Srbiji koji
lutaju u grehovnom mraku i sacuvaj sve one koji idu u bezazlenosti i dobroti. Spasi i pomiluj sve one koji nam cine i smisljaju zlo i neka
se volja Tvoja ostvari nad svima nama i nasoj zemlji Srbiji. Tebi slava i hvala u vekove vekova. Amin."